Kategorija: Nekategorizirano

NAT

Uvod
Zbog sve većeg broja korisnika Interneta se smanjuje broj jedinstvenih IP adresa. Trenutni tip IP adrese, IPv4, jednostavno nije dovoljno dobar za današnje vrijeme te zbog kontinuiranog porasta broja korisnika se pojavljuje problem ograničenosti IP adresa. Zbog tih pojava se izrađuje novi tip IP adrese, IPv6, koji bi trebao riješiti te probleme, ali s obzirom na to da treba prilično dugo da se izradi pa je u međuvremenu izrađen NAT kako bi mogli dovršiti IPv6 na vrijeme, pa je privremeno rješenje tog problema NAT.

Što je NAT?
NAT ili Network Translating Address (hr. Prevođenje Mrežnih Adresa) je proces promjene privatne IP adrese u javnu ili promjena javne IP adrese u privatnu. Rješava taj problem jer je jedan od razloga zašto broj adresa kod IPv4 nije dovoljan to što domaćini sve više koriste IP adresu. Također se uzima u obzir odvojenost klase, višesmjernost, testiranje i druge slične stvari. NAT daje mogućnost da više domaćina dijele istu IP adresu tj. omogućuje domaćinu da pristupi Internetu bez da ima adresu koja ima globalno jedinstveno značenje.

Kako NAT radi?
NAT najčešće funkcionira tako da granični usmjerivač, odnosno usmjerivač koji ima jedno sučelje u lokalnoj mreži i jedno sučelje u globalnoj mreži je konfiguriran za NAT. Kada paket prelazi izvan lokalne mreže, NAT pretvara tu lokalnu tj .privatnu IP adresu u globalnu tj. javnu IP adresu, a kad paket uđe u lokalnu mrežu, javna IP adresa se pretvara u privatnu IP adresu. Ako NAT-u ponestane adrese, tada će se paketi odbaciti i poslati nepristupačni paket ICMP-u (en. Internet Control Message Protocol) do odredišta.

Prednosti i nedostatci NAT-a
Uz to što NAT sprječava gubitak IP adresa, NAT povećava sigurnost u mreži tako da skriva pojedine adrese i povećava fleksibilnost u povezivanju na Internetu te omogućuje upotrebu vlastite privatne IPv4 sistem adresiranja. Ali i uz prednosti koje ima, NAT ima i svoje nedostatke, a ti nedostatci su mogućnost izazivanje odgađanje u IPv4 komunikaciji, uzrokovanje gubitka sljedivost IP adrese,
neprimjenjivost pojedinih tehnologija i mrežnih usluga i ograničena memorija za prevođenje IP adresa.

Tipovi NAT-a
Postoje određene vrste NAT-a, svaki sa svojim pojedinim ulogama i obilježjima, a to su:

  • Statički NAT – NAT u kojem se pojedina privatna IP adresa prevodi u javnu, upotrebljava se u web hostingu
  • Dinamični NAT – NAT u kojem je više privatnih IP adresa prevode u javnu, upotrebljava se kada znamo koliko korisnika želi pristupiti Internetu u određenom trenutku.
  • NATP (Network Adress and Port Translation) – NAT koji uz IP adresu mijenja i broj TCP/UDP vrata, varijacija je dinamičnog NAT-a te je najčešće upotrijebljeni NAT zbog toga što veliki broj korisnika se mogu spojiti na Internet preko jedne globalne tj. javne IP adrese

Izvori
http://ipsit.bu.edu/sc546/sc441Spring2003/NAT/index.htm
https://lab.miletic.net/hr/nastava/materijali/iptables-prevodjenje-adresa/
https://www.omnisecu.com/cisco-certified-network-associate-ccna/advantages-and-disadvantages-ofnat.php
https://www.geeksforgeeks.org/types-of-network-address-translation-nat/

Marko Petar Beljo 3.B

Subnetiranje

Uvod
Kako bi se izbjegla ograničenja i nedostake u pojedinoj mreži, uvode se podmreže ili subnetovi koji predstavljaju manje mreže unutar neke veće mreže. Ti subnetovi su stvoreni postupkom subnetiranja ili podmreživanja, postupak u kojem se dodaje više mreža u pojedinom računalu. Jedna mreža nema veliki kapacitet tako da se subnetiranjem povećava kapacitet, a uz to se i smanjuje mrežni promet, olakša se kontrola nad mrežom te se povećava sigurnost mreže.

Kako subnetirati 
Kod subnetiranja je bitno znati neke pojmove poput mrežna maska, broadcast domena te početna i završna adresa subnet mreže. Objašnjenja za svaki navedeni pojam:

• Mrežna maska je 32-bitni binarni broj koji pokazuje koje bitove IP adrese treba promatrati kao bitove adrese mreže.

• Broadcast domena je najmanja mreža bez dodatnih podmreža koja predstavlja jednu lokalnu adresa te se unutar nje mrežni uređaji međusobno komuniciraju pomoću fizičkih adresa.

• Početna adresa subneta (Network ID) je adresa podmreže koja predstavlja cijelu podmrežu, a završna ili broadcast adresa (Broadcast ID) je adresa na kojoj mrežni promet primaju sva računala podmreže te se korištava kada želimo poslati podatke svim uređajima u podmreži.

Također je dobro imati na umu da kod subnetiranja posuđujemo bitove adrese računala za adresu mreže tako kako se mrežni dio adrese ne bi promijenio. Za subnetiranje nam je bitno odrediti broj subneta i broj hostova preko pojedine adrese. Možemo ih odrediti preko ovih formula:

Broj subneta – 2n, n je broj bitova u subnetu

Broj hostova – 2n – 2, n je broj bitova u hostu

Bitno je pretražiti važeće podmreže tijekom subnetiranja tako da pronađemo bazni broj (256 – mrežna maska u decimali), pa onda preračunavamo subnetove tako da prvi subnet bude bazni broj, pa da je drugi zbroj prvog sa samim sobom i tako sve dok ne dođemo do mrežne maske. Također je važno znati koji je prvi host svakog subneta, koje su broadcast adrese za svaki subnet i koji je zadnji host svakog subneta. Prvi host svakog subneta se može odrediti zbrajanje broja subneta s jedan, broadcast adrese svakog subneta je broj prije slijedećeg subneta, a zadnji host svakog subneta je razlika broadcast adrese tog subneta s jedan.

Preko ovog primjera možemo bolje shvatiti ovaj postupak:
192.168.64.0/26
Prvo iz subnet maske pronađemo bazni broj: /26 – 255.255.255.192. – (256 – 192 = 64)
Zatim odredimo sve subnetove, prve i zadnje hostove i broadcast adrese, što se može očitati preko ove tablice:

Nedostatci
Iako subnetiranje pridonosi mnogo prednosti u mrežama, ima i nekoliko nedostataka. Ti nedostatci su:
• Potrebno je više vremena za komunikaciju i prijenos podataka
• Gube se dvije IP adrese za svaki subnet koji se kreira, pa zbog toga se veličina mreže smanjuje te nemamo potpunu kontrolu nad mrežom
• Cijena za održavanje mreže se poveća

Ipak, nije potpuni gubitak subnetirati, kao što je navedeno u tekstu.

 

Izvori
https://sysportal.carnet.hr/node/443
http://mreze.layer-x.com/s030102-0.html
https://www.geeksforgeeks.org/advantages-and-disadvantages-of-subnetting/
https://helpcenter.engeniustech.com/hc/en-us/articles/115002660747-Why-Subnetting-is-Important
https://www.youtube.com/watch?v=YiV_Vz7Wb-I

Marko Petar Beljo 3.B