Uvod
Kako bi se izbjegla ograničenja i nedostake u pojedinoj mreži, uvode se podmreže ili subnetovi koji predstavljaju manje mreže unutar neke veće mreže. Ti subnetovi su stvoreni postupkom subnetiranja ili podmreživanja, postupak u kojem se dodaje više mreža u pojedinom računalu. Jedna mreža nema veliki kapacitet tako da se subnetiranjem povećava kapacitet, a uz to se i smanjuje mrežni promet, olakša se kontrola nad mrežom te se povećava sigurnost mreže.
Kako subnetirati
Kod subnetiranja je bitno znati neke pojmove poput mrežna maska, broadcast domena te početna i završna adresa subnet mreže. Objašnjenja za svaki navedeni pojam:
• Mrežna maska je 32-bitni binarni broj koji pokazuje koje bitove IP adrese treba promatrati kao bitove adrese mreže.
• Broadcast domena je najmanja mreža bez dodatnih podmreža koja predstavlja jednu lokalnu adresa te se unutar nje mrežni uređaji međusobno komuniciraju pomoću fizičkih adresa.
• Početna adresa subneta (Network ID) je adresa podmreže koja predstavlja cijelu podmrežu, a završna ili broadcast adresa (Broadcast ID) je adresa na kojoj mrežni promet primaju sva računala podmreže te se korištava kada želimo poslati podatke svim uređajima u podmreži.
Također je dobro imati na umu da kod subnetiranja posuđujemo bitove adrese računala za adresu mreže tako kako se mrežni dio adrese ne bi promijenio. Za subnetiranje nam je bitno odrediti broj subneta i broj hostova preko pojedine adrese. Možemo ih odrediti preko ovih formula:
Broj subneta – 2n, n je broj bitova u subnetu
Broj hostova – 2n – 2, n je broj bitova u hostu
Bitno je pretražiti važeće podmreže tijekom subnetiranja tako da pronađemo bazni broj (256 – mrežna maska u decimali), pa onda preračunavamo subnetove tako da prvi subnet bude bazni broj, pa da je drugi zbroj prvog sa samim sobom i tako sve dok ne dođemo do mrežne maske. Također je važno znati koji je prvi host svakog subneta, koje su broadcast adrese za svaki subnet i koji je zadnji host svakog subneta. Prvi host svakog subneta se može odrediti zbrajanje broja subneta s jedan, broadcast adrese svakog subneta je broj prije slijedećeg subneta, a zadnji host svakog subneta je razlika broadcast adrese tog subneta s jedan.
Preko ovog primjera možemo bolje shvatiti ovaj postupak:
192.168.64.0/26
Prvo iz subnet maske pronađemo bazni broj: /26 – 255.255.255.192. – (256 – 192 = 64)
Zatim odredimo sve subnetove, prve i zadnje hostove i broadcast adrese, što se može očitati preko ove tablice:
Nedostatci
Iako subnetiranje pridonosi mnogo prednosti u mrežama, ima i nekoliko nedostataka. Ti nedostatci su:
• Potrebno je više vremena za komunikaciju i prijenos podataka
• Gube se dvije IP adrese za svaki subnet koji se kreira, pa zbog toga se veličina mreže smanjuje te nemamo potpunu kontrolu nad mrežom
• Cijena za održavanje mreže se poveća
Ipak, nije potpuni gubitak subnetirati, kao što je navedeno u tekstu.
Izvori
https://sysportal.carnet.hr/node/443
http://mreze.layer-x.com/s030102-0.html
https://www.geeksforgeeks.org/advantages-and-disadvantages-of-subnetting/
https://helpcenter.engeniustech.com/hc/en-us/articles/115002660747-Why-Subnetting-is-Important
https://www.youtube.com/watch?v=YiV_Vz7Wb-I
Marko Petar Beljo 3.B