Uvod
Zbog sve većeg broja korisnika Interneta se smanjuje broj jedinstvenih IP adresa. Trenutni tip IP adrese, IPv4, jednostavno nije dovoljno dobar za današnje vrijeme te zbog kontinuiranog porasta broja korisnika se pojavljuje problem ograničenosti IP adresa. Zbog tih pojava se izrađuje novi tip IP adrese, IPv6, koji bi trebao riješiti te probleme, ali s obzirom na to da treba prilično dugo da se izradi pa je u međuvremenu izrađen NAT kako bi mogli dovršiti IPv6 na vrijeme, pa je privremeno rješenje tog problema NAT.
Što je NAT?
NAT ili Network Translating Address (hr. Prevođenje Mrežnih Adresa) je proces promjene privatne IP adrese u javnu ili promjena javne IP adrese u privatnu. Rješava taj problem jer je jedan od razloga zašto broj adresa kod IPv4 nije dovoljan to što domaćini sve više koriste IP adresu. Također se uzima u obzir odvojenost klase, višesmjernost, testiranje i druge slične stvari. NAT daje mogućnost da više domaćina dijele istu IP adresu tj. omogućuje domaćinu da pristupi Internetu bez da ima adresu koja ima globalno jedinstveno značenje.
Kako NAT radi?
NAT najčešće funkcionira tako da granični usmjerivač, odnosno usmjerivač koji ima jedno sučelje u lokalnoj mreži i jedno sučelje u globalnoj mreži je konfiguriran za NAT. Kada paket prelazi izvan lokalne mreže, NAT pretvara tu lokalnu tj .privatnu IP adresu u globalnu tj. javnu IP adresu, a kad paket uđe u lokalnu mrežu, javna IP adresa se pretvara u privatnu IP adresu. Ako NAT-u ponestane adrese, tada će se paketi odbaciti i poslati nepristupačni paket ICMP-u (en. Internet Control Message Protocol) do odredišta.
Prednosti i nedostatci NAT-a
Uz to što NAT sprječava gubitak IP adresa, NAT povećava sigurnost u mreži tako da skriva pojedine adrese i povećava fleksibilnost u povezivanju na Internetu te omogućuje upotrebu vlastite privatne IPv4 sistem adresiranja. Ali i uz prednosti koje ima, NAT ima i svoje nedostatke, a ti nedostatci su mogućnost izazivanje odgađanje u IPv4 komunikaciji, uzrokovanje gubitka sljedivost IP adrese,
neprimjenjivost pojedinih tehnologija i mrežnih usluga i ograničena memorija za prevođenje IP adresa.
Tipovi NAT-a
Postoje određene vrste NAT-a, svaki sa svojim pojedinim ulogama i obilježjima, a to su:
- Statički NAT – NAT u kojem se pojedina privatna IP adresa prevodi u javnu, upotrebljava se u web hostingu
- Dinamični NAT – NAT u kojem je više privatnih IP adresa prevode u javnu, upotrebljava se kada znamo koliko korisnika želi pristupiti Internetu u određenom trenutku.
- NATP (Network Adress and Port Translation) – NAT koji uz IP adresu mijenja i broj TCP/UDP vrata, varijacija je dinamičnog NAT-a te je najčešće upotrijebljeni NAT zbog toga što veliki broj korisnika se mogu spojiti na Internet preko jedne globalne tj. javne IP adrese
Izvori
http://ipsit.bu.edu/sc546/sc441Spring2003/NAT/index.htm
https://lab.miletic.net/hr/nastava/materijali/iptables-prevodjenje-adresa/
https://www.omnisecu.com/cisco-certified-network-associate-ccna/advantages-and-disadvantages-ofnat.php
https://www.geeksforgeeks.org/types-of-network-address-translation-nat/
Marko Petar Beljo 3.B